Do 2030. 700 MW iz sunca i vjetra

Do 2030. 700 MW iz sunca i vjetra

Do 2030. 700 MW iz sunca i vjetra

Do 2030. 700 MW iz sunca i vjetra

U posljednje četiri godine HEP je intenzivirao aktivnosti na području ostalih obnovljivih izvora energije (OIE). Najprije se početkom 2018. s redovnom proizvodnjom počele bioelektrane-toplane na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku, obje s instaliranih 3 MWe i 10 MWt. Iako je još 2014. HEP na krovove devet zgrada u svom vlasništvu postavio sunčane elektrane, pravi je investicijski ciklus u tom segmentu pokrenut početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. Na istoj je lokaciji ove godine u redovni pogon puštena i druga faza elektrane, snage  2 MW. Prošle je godine u rad puštena Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima.

U trajnom pogonu je sunčana elektrana Marići, snage 1 MW, SE Stankovci (2,5 MW) je u fazi pripreme priključenja na mreža, a SE Kosore (Vrlika) od 2,1 MW je pred ishođenjem uporabne dozvole. Dovršena je i izgradnja  trenutno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Obrovac, s priključnom snagom od 7,35 MW. U tijeku su i radovi na izgradnji Sunčane elektrane Cres (6,5 MW). Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna, uz napomenu da su svi spomenuti projekti, osim Kaštelira 1, postavljeni na tržišnim načelima, bez ugovora s HROTE-om o otkupu električne energije prema zajamčenoj cijeni.

Tome treba dodati i 18 elektrana ukupne snage 168 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Zelenog plana. U ovom trenutku  HEP tako u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije.

Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti više od 500 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW i koja je od ove godine u redovnom pogonu. Vrijedi spomenuti da je VE Korlat prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja radi bez poticaja za proizvodnju iz OIE.

Izgradnjom sunčane elektrane, lokacija Korlat će postati prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Usporedo s neintegriranim elektranama, HEP intenzivno na svoje zgrade postavlja integrirane sunčane elektrane s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije. Trenutno su u pogonu 53 takve elektrane u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom, od ukupno 62 integrirane SE u sustavu HEP-a.

Do 2030. godine HEP planira ostvariti po 350 MW kapaciteta u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, a udjel OIE u proizvodnji elektrana u vlastitom portfelju u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, povećati za 50 posto, sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje.