HEP sudjeluje u energetskoj tranziciji Europe

HEP sudjeluje u energetskoj tranziciji Europe

GREEN RUNEuropska komisija je donijela Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. U tom kontekstu, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje svoje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu.

U svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine, HEP grupa se već opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Zelenom planu i koji se temelji na četiri glavna segmenta.

Prvi segment čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koji i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage.

Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe HES Kosinj / HE Senj2, koji je s povećanjem  snage za 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, najveći je projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.

Treći segment predstavlja novi smjer razvoja HEP-a, a to je izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. U pokusnom radu je prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat (snage 58 MW), koja će biti prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi bez poticaja, i uz koju HEP razvija projekt sunčane elektrane snage 75 MW. HEP trenutno u ima pogonu dvije velike, neintegrirane sunčane elektrane, Kaštelir u Istri, snage 1 MW te Vis, snage 3,5 MW, dok su u izgradnji sunčane elektrane Cres, Marići, Obrovac, Stankovci, Vrlika i Kaštelir 2. U suradnji općinama i gradovima  HEP će izgraditi dodatnih 11 sunčanih elektrana, a u planu su i elektrane na desetak drugih lokacija širom Hrvatske.

Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto.

Ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira dobiti 1.500 MW nove snage, od čega 750 MW u vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine.